Izborni programi hrvatskoga jezika i kulture

Izborni programi hrvatskoga jezika i kulture neće biti dostupni u akademskoj godini 2023./2024.

Polaznici Semestralnoga tečaja hrvatskoga jezika i kulture mogu uz učenje hrvatskoga jezika dodatno odabrati učiti više o hrvatskom jeziku i o hrvatskoj kulturi. Sudjelovanje u izbornim programima ne plaća se dodatno i dostupno je samo polaznicima Semestralnoga tečaja hrvatskoga jezika i kulture koji nastavu pohađaju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Svaki ponuđeni izborni program traje 15 tjedana tijekom jednog semestra, a tjedno polaznici imaju 2 sata nastave (2 x 45 minuta). Ponuda izbornih programa razlikuje se u zimskom i ljetnom semestru.

PREGLED IZBORNIH PROGRAMA DOSTUPNIH U ZIMSKOM I LJETNOM SEMESTRU

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 1 (razina A1 i A2, 1 ECTS)
Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 2 (razina B1.1, 1 ECTS)
Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 3 (razina B1.2, 1 ECTS)
Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 4 (razina B2.1, 1 ECTS)
Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 5 (razina B2.2, 1 ECTS)
Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 6 (razina C1, 1 ECTS)

PREGLED IZBORNIH PROGRAMA DOSTUPNIH U ZIMSKOM SEMESTRU

Hrvatska povijest (na engleskome, 6 ECTS-a)
Hrvatska politika (na engleskome, 3 ECTS-a)
Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 1 (na engleskome, 3 ECTS-a)
Glazba u Hrvatskoj (na engleskome, 3 ECTS-a)
Kulturne ustanove u Hrvatskoj (na engleskome, 3 ECTS-a)
Hrvatski jezik u dodiru s drugim jezicima u prošlosti i danas (na engleskome, 4 ECTS-a)
Povijest hrvatske umjetnosti (na engleskome, 3 ECTS-a)
Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19. stoljeće) (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Hrvatski standardni jezik – Fonologija i morfonologija (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Sintaksa hrvatskoga jezika (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

PREGLED IZBORNIH PROGRAMA DOSTUPNIH U LJETNOM SEMESTRU

Hrvatska etnološka baština (na engleskome, 4 ECTS-a)
Svakodnevna hrvatska kultura (na engleskome, 4 ECTS-a)
Hrvatski film u europskom kontekstu (na engleskome, 4 ECTS-a)
Uvod u hrvatsku književnost (na engleskome, 4 ECTS-a)
Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 2 (na engleskome, 3 ECTS-a)
Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 (20. i 21. stoljeće) (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (na hrvatskome, 5 ECTS-a)
Hrvatski standardni jezik za nasljedne govornike (na hrvatskome, 3 ECTS-a)
Povijest hrvatskoga jezika (na hrvatskome, 4 ECTS-a)

Programi se izvode na hrvatskome ili engleskome jeziku te je nastava organizirana u jezično, nacionalno i dobno raznolikim grupama. Preduvjet za sudjelovanje jest poznavanje hrvatskoga ili engleskoga jezika na razini B2, osim za Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Program se ne održava ako nema dovoljno zainteresiranih, a raspored se objavljuje tijekom prvoga tjedna semestra. Redovit dolazak na nastavu te polaganje završnoga ispita preduvjet su za uspješan završetak programa i stjecanje ECTS-a.

Opis izbornih programa dostupnih u zimskom i ljetnom semestru

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 1 (razina A1 i A2, 1 ECTS)

Studenti uče pravilno izgovarati sve glasove hrvatskoga standardnoga govora i uvježbavaju izgovor govornih cjelina i intonacije. Posebno se uvježbava izgovor glasova koji ne postoje u njihovu materinskome govoru. Studenti uče glasovne promjene koje se ne bilježe u pismu na zvučnom i pisanom materijalu – ispadanje suglasnika, jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe.

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 2 (razina B1.1, 1 ECTS)

Studenti uvježbavaju izgovor govornih cjelina i intonacije. Posebno uvježbavaju teže izgovorne skupine glasova i izgovor glasova koji ne postoje u njihovu materinskome govoru. Uče glasovne promjene koje se ne bilježe u pismu na složenijemu zvučnome i pisanome materijalu. S učenjem vokabulara uče i mjesto naglaska u riječima te najčešće naglasne paradigme.

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 3 (razina B1.2, 1 ECTS)

Studenti uvježbavaju izgovor govornih cjelina (klitike i naglašene riječi) i asimilacije – ispadanje suglasnika, jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe. Posebno se uvježbavaju teže izgovorne skupine glasova. Zajedno s učenjem vokabulara uče mjesto i kvantitetu naglaska, najčešće naglasne paradigme te prelaženje naglasaka na negaciju i prijedloge.

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 4 (razina B2.1, 1 ECTS)

Ispravljanje glasova koji odstupaju od standardnog izgovora. Uvježbavanje asimilacija u govoru i vježbe izgovorne tečnosti. Studenti slušaju i čitaju tekstove primjerene težine za ovaj stupanj učenja. Zajedno s učenjem novoga vokabulara uče i uvježbavaju naglasak riječi (pravilno čitati oznake za naglaske) te najčešće naglasne paradigme.

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 5 (razina B2.2, 1 ECTS)

Ispravljanje glasova koji odstupaju od standardnoga izgovora. Studenti zajedno s novim vokabularom standardnog jezika uče i naglasak riječi te naglasne paradigme. Slušaju i analiziraju duže izvorne zvučne zapise različite provenijencije – govore snimljene u neoptimalnim uvjetima, nedovoljno uzorne govornike na standardnome jeziku (govornike s govornim manama) i govor s dijalektnim izgovornim obilježjima.

Govorne vježbe iz hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 6 (razina C1, 1 ECTS)

Ispravljanje glasova koji odstupaju od standardnoga izgovora. Studenti uče naglasak novih riječi i njihove naglasne paradigme. Uče (ne)prelaženje naglaska na proklitiku. Slušaju izvorne tekstove različitih funkcionalnih stilova. Upoznaju se s klasičnim i općeprihvaćenim naglascima te osnovnim hrvatskim dijalektnim izgovornim odstupanjima od hrvatskoga standardnog izgovora, kao i govorom većih hrvatskih gradova.

Pregled izbornih programa dostupnih u zimskome semestru

Hrvatska povijest (na engleskome, 6 ECTS-a)

Cilj je kolegija prikazati tijek i najvažnije prekretnice i događaje hrvatske povijesti, pokazati na koji se način njezin teritorij sužavao i povećavao te koji su glavni povijesni akteri. Kolegij bi studentima trebao omogućiti da razumiju kako je svaka „lokalna“ povijest sastavni dio velike povijesti Europe.

Hrvatska politika (na engleskome, 3 ECTS-a)

Kolegij će pružiti pretpostavke za razumijevanje hrvatskoga državnog razvoja, glavnih problema demokratske tranzicije i njihovih posljedica na suvremenu političku dinamiku i institucijski razvoj. Razumijevanjem ustavnoga ustroja i političke dinamike studenti će bolje razumjeti i druge procese u hrvatskome društvu.

Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 1 (na engleskome, 3 ECTS-a)

Cilj je kolegija osposobiti studente da definiraju osnovne gramatičke pojmove iz fonologije i morfonologije hrvatskoga jezika, klasificiraju hrvatske riječi prema njihovim gramatičkim i semantičkim obilježjima u kategorije, prepoznaju obličnice pojedinih riječi i povezuju ih s citatnim oblikom, provode glasovne promjene u fleksiji i primjenjuju naučena pravila u svojoj jezičnoj proizvodnji.

Glazba u Hrvatskoj (na engleskome, 3 ECTS-a)

Kolegij Glazba u Hrvatskoj predstavlja hrvatsku glazbu kao dio hrvatske baštine. Dio predavanja je posvećen umjetničkoj glazbi. Studenti će se upoznati s hrvatskim vrijednim djelima (npr. opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga) i s važnim umjetničkim događajima. Usto će biti predstavljena tradicijska glazba i popularne inačice tradicijske glazbe (npr. etno) i njihovi predstavnici. Od popularnijih tipova glazbe predstavit će se hrvatski džez, Zagrebačka i Dalmatinska škola šansone, hrvatski rock i pop, crossover, hrvatski mjuzikli te hrvatska filmska glazba.

Kulturne ustanove u Hrvatskoj (na engleskome, 3 ECTS-a)

Kolegij daje pregled najistaknutijih hrvatskih kulturnih institucija i upoznaje studente s njihovim djelovanjem. Osnovna mu je namjera prikazati hrvatsku kulturu pružanjem uvida u rad hrvatskih kulturnih institucija – knjižnica, muzeja, kazališta, znanstvenih instituta, centara za kulturu, memorijalnih centara, arhiva, izdavačkih kuća, medijskih kuća i drugih ustanova. O ulozi kulturnih ustanova studenti će se upoznati na predavanjima i u sklopu posjeta različitim kulturnim institucijama koje su smještene u gradu Zagrebu gdje će za njih biti održane prezentacije djelatnosti i radionice.

Hrvatski jezik u dodiru s drugim jezicima u prošlosti i danas (na engleskome, 4 ECTS-a)

Na kolegiju će se studenti upoznati s različitim jezičnim utjecajima na hrvatski jezik. Uz pomoć uvodnih terminoloških pojmova vezanih uz teoriju dodira među jezicima te informacija o povijesnim i drugim izvanjezičnim kontekstima, na predavanjima i seminarima obrađivat će se dodiri hrvatskoga s romanskim, germanskim, ugro-finskim, slavenskim i anglosaksonskim te ostalim jezicima. Posebno će se obraditi odnos hrvatskoga jezika prema jezicima bivše Jugoslavije te prema hrvatskom jeziku u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Govorit će se i o odnosu hrvatskoga jezika u dijaspori i tamošnjih većinskih jezika.

Povijest hrvatske umjetnosti (na engleskome, 3 ECTS-a)

Kolegij daje pregled likovnih vrsta nastalih i sačuvanih na hrvatskome povijesnome prostoru od prapovijesti do suvremenosti; omogućuje prepoznavanje stilskih i ikonografskih obrazaca i usvajanje metodoloških postupaka za povijesnu i kulturnoumjetničku kontekstualizaciju relevantnih spomeničkih jedinica. Cilj je kolegija ovladavanje povijesnim i kulturnim kontekstom nastanka likovnih djela, povezivanje drugih umjetničkih djelatnosti (glazbe, književnosti, pisma, umjetničkog obrta itd.) s djelima visoke umjetnosti u kontekstu i povezivanje složenih kulturnih krugova koji se prepleću na hrvatskim povijesnim prostorima – odnos doprinosa bizantskoga i turskoga podrijetla na hrvatsku kulturu; dominantna zapadna komponenta u razvoju umjetničkih djelatnosti; detaljnije razrađivanje specifičnih kulturnih komponenti (Venecija, srednja Europa itd.).

Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i iz 16. stoljeća: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature. Stjecanje znanja iz jednoga segmenta povijesti hrvatske književnosti, koje, povezujući se s drugim segmentima, omogućuje analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje književnopovijesnih činjenica, pojmova, postupaka i principa u području književne povijesti; upravljanje znanstveno-istraživačkim aktivnostima u području povijesti hrvatske književnosti i sposobnost razvoja novih ideja i procesa.

Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19. stoljeće) (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Kolegij u sklopu socijalnoga, kulturnoga i književnoga života 18. i 19. st. daje pregled nacionalne književnosti od romantizma do modernizma, a cilj mu je da studenti steknu osnovna znanja o njezinim stilskim formacijama, žanrovima i poetikama te o najvažnijim autorima i djelima. Tim se propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti pregled strukture novije hrvatske književnosti tijekom 18. i 19. stoljeća.

Hrvatski standardni jezik – Fonologija i morfonologija (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Cilj je predmeta definirati osnovne pojmove iz fonologije (strukturalne, generativne, autosegmentne) i morfonologije, klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema njihovim artikulacijskim i akustičkim obilježjima, omogućiti prepoznavanje fonološki i morfonološki uvjetovane alternacije fonema, provesti fonetsku i fonološku transkripciju hrvatskoga standardnog jezika te primijeniti prozodijska pravila hrvatskoga standardnog jezika.

Sintaksa hrvatskoga jezika (na hrvatskom, 5 ECTS-a)

Cilj je predmeta ovladavanje osnovama sintakse hrvatskoga standardnoga jezika, što obuhvaća definiranje i navođenje temeljnih pojmova discipline, primjenu tih pojmova u sintaktičkoj analizi, samostalno istraživanje najvažnijih tema i kritičku diskusiju o teorijskim pretpostavkama i hipotezama.

Pregled izbornih predmeta dostupnih u ljetnome semestru

Hrvatska etnološka baština (na engleskome, 4 ECTS-a)

Cilj je predmeta studente upoznati s hrvatskom etnografskom baštinom, s mijenama kroz vrijeme i ulogom u sadašnjemu hrvatskome i europskomu društvenome kontekstu. Studenti bi trebali dobiti osnovni pregled i uvid u odabrane specifične etnološke pojave, stanje istraženosti, osnovnu literaturu i tumačenje.

Svakodnevna hrvatska kultura (na engleskome, 4 ECTS-a)

Prvotni je cilj kolegija osvještavanje kulturnih različitosti i njihovo odražavanje u jeziku, a drugotni su ciljevi usvajanje prihvatljivih jezičnih obrazaca u komunikaciji na hrvatskome jeziku, usvajanje znanja o hrvatskome jeziku i usvajanje hrvatskoga jezika. Jedan je od važnih ciljeva i stjecanje znanja o hrvatskoj svakodnevnoj kulturi u usporedbi s drugim, pretežito europskim, ali i svjetskim kulturama.

Hrvatski film u europskome kontekstu (na engleskome, 4 ECTS-a)

Cilj je upoznati studente s hrvatskim filmom kao nacionalnom kinematografijom i kulturnom praksom, s posebnim naglaskom na položaj hrvatskoga filma u europskome kontekstu. Glavni je cilj uspostaviti pregled nad estetskom poviješću domaćega filma, s uvidom u najvažnije redateljske i autorske opuse, žanrove i stilske smjernice te ustanoviti uklapanje u europske filmske tokove.

Uvod u hrvatsku književnost (na engleskome, 4 ECTS-a)

Cilj je kolegija upoznati polaznike s kanonskim djelima, autorima i periodizacijskim pojmovima hrvatske književnosti u odnosu na njihov historijski (hrvatski, srednjoeuropski i zapadnoeuropski) i kulturni kontekst. Polaznici kolegija čitat će reprezentativne književne tekstove hrvatske književnosti u prijevodu, uspoređivati ih i upoznati se sa specifičnom dinamikom mijene u hrvatskoj književnosti (književni pravci, razdoblja i naraštaji), od srednjega vijeka do suvremenosti. Time će steći širi uvid u politički, društveni i kulturni život u Hrvatskoj.

Uvod u hrvatsku gramatiku za neizvorne govornike 2 (na engleskome, 3 ECTS-a)

Cilj je kolegija osposobiti studente da definiraju osnovne gramatičke pojmove iz sintakse i leksikologije hrvatskoga jezika, klasificiraju dijelove rečeničnoga ustroja i glavne jezične kategorije prema njihovim gramatičkim i semantičkim obilježjima, nauče osnove sročnosti i glagolskoga vida i upoznaju se s problematikom roda u hrvatskome jeziku, da ovladaju osnovama leksikologije te da naučeno primjenjuju u pisanoj i govornoj proizvodnji hrvatskoga jezika.

Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti 17. i 18. stoljeća: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature. Stjecanje znanja iz jednoga segmenta povijesti hrvatske ranonovovjekovne književnosti, koje, povezujući se s drugim segmentima, omogućuje analiziranje, sintetiziranje i vrednovanje književnopovijesnih činjenica, pojmova, postupaka i principa u području književne povijesti; upravljanje znanstveno-istraživačkim aktivnostima u području povijesti hrvatske književnosti i sposobnost razvoja novih ideja i procesa.

Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 (20. i 21. stoljeće) (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Kolegij u sklopu socijalnoga, kulturnoga i književnoga života 20. i 21. st. daje pregled nacionalne književnosti od moderne do suvremenosti, a cilj mu je da studenti steknu osnovna znanja o njezinim stilovima, žanrovima i poetikama te o najvažnijim autorima i djelima. Tim se propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti pregled strukture novije hrvatske književnosti tijekom 20. i 21. stoljeća.

Morfologija hrvatskoga standardnoga jezika (na hrvatskome, 5 ECTS-a)

Cilj je ovoga kolegija usvajanje temeljnih znanja o morfološkoj razini i o fleksiji hrvatskoga standardnog jezika. Studenti će biti osposobljeni navesti i definirati temeljne pojmove discipline, primijeniti te pojmove u jezičnoj analizi na morfološkoj razini, istraživati samostalno teme od posebnoga interesa i kritički diskutirati o teorijskim pretpostavkama i hipotezama.

Hrvatski standardni jezik za nasljedne govornike (na hrvatskome, 3 ECTS-a)

Nasljedni su govornici hrvatskoga jezika dvojezični govornici koji najčešće nisu jednako ovladali svim jezičnim vještinama. Cilj je kolegija studente upoznati s hrvatskim kao nasljednim jezikom, s njegovim obilježjima i govornicima (govorit će se o migracijskim kretanjima, hrvatskim iseljenicima i iseljeničkim valovima, generacijskim razlikama, broju govornika, dijalektima, dvojezičnosti, očuvanju hrvatskoga kao nasljednoga jezika, identitetu, itd.). Drugi je cilj usustavljivanje znanja koje nasljedni govornici imaju pojašnjavanjem različitih gramatičkih kategorija i termina te upućivanjem u razlike između standardnoga jezika i dijalekta kao i u funkcionalne stilove.

Povijest hrvatskoga jezika (na hrvatskome, 4 ECTS-a)

Cilj je ovoga kolegija studentima kroz predavanja pružiti osnovna znanja iz „vanjske“ povijesti hrvatskoga jezika, a kroz seminare naučiti ih prepoznavati i objašnjavati bitne povijesnojezične pojave te ih time osposobiti za daljnje izučavanje hrvatskoga jezika. Osnovni se naglasak stavlja na tzv. „vanjsku“ povijest hrvatskoga jezika – prikazuju se najvažniji kulturnopovijesni događaji i spomenici hrvatske pismenosti od 16. do 19. st. (najvažniji spomenici iz povijesti hrvatske pisane kulture, počeci tiskarstva, pojava rječnika, pravopisa i gramatika hrvatskoga jezika od početaka do oblikovanja hrvatskoga standardnog jezika, razvoj standardizacije hrvatskoga jezika).